
Prema izvješću lista Süddeutsche Zeitung, mornarica bi također mogla koristiti svoju logističku bazu u Džibutiju za pomorske izviđačke misije. Kancelar Friedrich Merz planira predstaviti konkretan prijedlog za njemačko sudjelovanje u mogućoj vojnoj misiji za osiguranje Hormuškog tjesnaca na razgovorima u Parizu u petak.
Oglas
Prema prijedlogu kojeg prenosi EuroNews, Bundeswehr bi trebao osigurati brodove za razminiranje, jedan eskortni brod i izviđačke zrakoplove nakon završetka neprijateljstava, pod zahtjevom da se ispune određeni uvjeti.
Misija bi konkretno uključivala uklanjanje mina i pomorsko izviđanje, kao i dugodometni nadzor morskog područja, prema izvorima Njemačke tiskovne agencije (dpa).
Bundeswehr trenutačno ima osam brodova za razminiranje i dva broda s roniteljima za razminiranje, no još nije jasno koliko bi ih moglo biti raspoređeno. Ti brodovi, dulji od 50 metara, obično imaju posadu od 42 vojnika, koja se po potrebi može pojačati roniteljima.
Merz u petak putuje u Pariz na međunarodni sastanak čiji su domaćini francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer.
Očekuje se i dolazak talijanske premijerke Giorgie Meloni. Ostali potencijalni podupiratelji misije za osiguranje Hormuškog tjesnaca trebali bi se uključiti putem video veze.
Strogi uvjeti
Nakon sastanka s irskim premijerom Micheálom Martinom u Berlinu, Merz je jasno dao do znanja da bi eventualna misija bila podložna strogim uvjetima.
Dodao je da bi njemačko sudjelovanje moglo uslijediti tek nakon “barem privremenog primirja”, kao i uz odobrenje vlade u Berlinu i parlamenta.
“Još smo daleko od toga”, rekao je.
Prema pisanju Süddeutsche Zeitunga, mornarica bi također mogla koristiti logističku bazu u Džibutiju za pomorske izviđačke misije.
Ta baza u istočnoj Africi smatra se strateški povoljnom za operacije u regiji. Također se razmatra rasterećenje NATO saveznika u sjevernom Atlantiku kako bi se oslobodile njihove snage za moguću misiju u Hormuškom tjesnacu.
Promet kroz taj morski prolaz, kojim je prije rata prolazila petina svjetske opskrbe sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom, gotovo je potpuno blokiran otkako je rat s Iranom započeo američko-izraelskim zračnim napadima 28. veljače.
To je uzrokovalo rast cijena energije diljem svijeta, a čelnik Međunarodne agencije za energiju u četvrtak je upozorio da Europa ima “možda još šest tjedana zaliha kerozina”, ako blokada potraje.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas